Euronaval Online 2020 Virtuelni brodovi, virtuelni izlagači
Vojna oprema

Euronaval Online 2020 Virtuelni brodovi, virtuelni izlagači

Konceptna podmornica SMX 31E koju je predstavila Naval Group nastavlja viziju svog prethodnika, ali u obliku koji više odgovara tehničkim mogućnostima budućnosti. Jedno od najvažnijih obećanja projekta je ideja o potpuno električnoj podmornici, s parametrima većim od sadašnjih konvencionalnih jedinica i sličnim brodovima na nuklearni pogon.

Zbog svoje lokacije, izložbeni salon pomorske odbrambene industrije Euronaval uvijek je nudio samo virtualni kontakt s brodovima i drugim većim primjercima njihovog naoružanja i opreme. Otvoren prije 52 godine, sajamska manifestacija proširena je i na izložbene hale u Palangi, tako da ova situacija nije iznenadila, ali, što je još važnije, nije uticala na broj i plodnost susreta profesionalaca. i predstavnici ministarstava odbrane. Ipak, ove godine će 27. salon ostati upamćen po neočekivanom porastu nivoa “virtuelnosti”.

Globalna pandemija COVID-19, koja je paralizirala mnoga područja života, nije mogla a da ne utiče na izložbe. Veliki događaji kao što su pariški Eurosatory ili Berlin ILA su otkazani, a - vrlo ograničen - Kehl MSPO (šire u WiT 10/2020) održan je uglavnom zbog prazničnog ublažavanja bolesti. Organizatori Euronavala, Francuska komora brodograditelja GICAN (Groupement des Industries de Construction et Activités Navales) i njena podružnica SOGENA (Société d'Organisation et de Gestion d'Evènements Navals), su 17. septembra angažovani na međunarodnoj promociji svojih proizvoda, nastavljajući namjeru da implementiraju Euronaval. SOGENA je također pozvala novinare, uključujući i naš urednički tim, da učestvuju u uobičajenoj turneji prije emisije, iako je iz zdravstvenih razloga bila ograničena na regiju Toulon. Nažalost, septembar je donio ponovno izbijanje pandemije, primoravši organizatore da gotovo u posljednjem trenutku preispitaju svoje namjere. Dana 24. septembra, sa oko 300 prijavljenih izlagača, doneta je odluka o promeni prirode manifestacije.

Desantna letjelica presretača IG-PRO 31. Ovo čudno vozilo je uglavnom namijenjeno operaterima specijalnih snaga. Sa preklopljenim donjim strojem na gusjenicama može se kretati brzinama većim od 50 čvorova.

Usvojena je digitalna formula po kojoj su izlagači, političari, vojno osoblje i novinari mogli komunicirati online putem internetske platforme pripremljene za samo nekoliko sedmica. Kako bi se zadovoljile potrebe svih zainteresovanih strana u novoj realnosti, Euronaval 2020 trajao je dva dana duže nego inače – od 19. do 25. oktobra. Za to vrijeme održano je 1260 poslovnih i poslovnih i vladinih sastanaka, kao i konferencija, webinara i majstorskih kurseva. Zanimljiva posljedica ovoga je povećanje broja virtuelnih učesnika na pojedinim sastancima u odnosu na rezultate “pravih” analoga prethodnih godina. Nova formula je pomogla i najmanjim kompanijama, koje su obično manje vidljive među velikim tribinama velikih igrača. Konačno, Euronaval 2020 privukao je 280 izlagača, uključujući 40% stranih, iz 26 zemalja, 59 zvaničnih delegacija iz 31 zemlje, više od 10 posjeta Euronaval Online platformi i još oko 000 posjeta web stranici izlagača. Događaj je izvijestilo 130 akreditovanih novinara.

Površinski brodovi

Francuske, italijanske i izraelske kompanije bile su najaktivnije u Euronaval Online-u, dok su američke ili njemačke kompanije bile znatno manje aktivne. I premda je ministarka oružanih snaga Francuske Republike Florence Parly započela svoj uvodni govor sa snažnim naglaskom, navodeći da „ovaj program (govorimo o nuklearnom nosaču aviona PANG - Porte-avions de nouvelle génération -

- za korpus marinaca, br. ed.) će biti implementiran 2038. godine kao nasljednik Charles de Gaullea, teško je bilo pronaći premijeru brodova velikih deplasmana. To je rezultat situacije u kojoj se već neko vrijeme provode najvažniji projekti modernizacije europskih flota u klasi fregata. Međutim, među manjim jedinicama ima zanimljivih.

Program Evropske patrolne korvete (EPC) ubrzavaju Francuska, Grčka, Španija, Portugal i Italija (zemlja koordinacija) u okviru Stalne strukturirane saradnje Evropske unije (PESCO). EPC je započeo potpisivanjem Memoranduma o razumijevanju između Francuske i Italije u junu 2019., a odobren je pod PESCO-om u novembru. Kao što se mnogo puta dogodilo u evropskim odbrambenim programima, stvoriće se najmanje tri tipa EPC-a - patrola za Italiju i Španiju, patrola proširenog dometa za Francusku i brža i teže naoružana za Grčku. Iz tog razloga, platforma mora imati modularnu strukturu, prilagodljivu u smislu borbenog sistema i pogonskog sistema. Njegov dizajn bi trebao biti izgrađen na Navirisu (zajedničko ulaganje između Naval Group i Fincantieri) i dostavljen na odobrenje sljedeće godine uz finansiranje iz Evropskog odbrambenog fonda (EDF). Detaljni zahtjevi bi trebalo da budu formulisani do kraja ove godine, ali na osnovu trenutno dostupnih informacija poznato je da su italijanska i španska verzija brod sa senzorima i oružjem optimizovanim za suzbijanje površinskih i vazdušnih ciljeva (odbrana tačke) i za u ograničenom obimu, pod vodom. Dizel-električni pogon CODLAD trebao bi osigurati brzinu od 24 čvora, a francuska verzija trebala bi imati domet od 8000-10 nautičkih milja. Grci verovatno računaju na veću brzinu, što će nametnuti promenu pogona na motor sa unutrašnjim sagorevanjem CODAD, što će omogućiti razvoj 000 veka. Italijani žele da zamene patrolne brodove klase Comandanti i Costellazioni sa osam EPC, tj. od kojih će prvi započeti kampanju 28. Šest francuskih jedinica zamijenit će tip Floréal u stranim odjelima od 2027. Fleksibilnost strukture je također namijenjena da se lakše prilagodi potrebama izvoznih klijenata.

Pored EPC-a, Francuzi su pokrenuli program za regrutaciju iz PO (Patrouilleurs océanique) serije od 10 prekooceanskih patrolnih brodova za metropolitansku službu. Konačno će biti objavljena najnovija, skoro 40 godina stara obavještenja tipa A69 i mlađih patrolnih brodova javnog servisa PSP (Patrouilleurs de service public) tipa Flamant. Koristit će se za podršku odvraćanju, prisutnosti u područjima od interesa, evakuaciji, pratnji, intervenciji i drugim pomorskim aktivnostima Pariza. Trebali bi imati deplasman od 2000 tona, dužinu od oko 90 m, brzinu od 22 čvora, domet krstarenja od 5500 nautičkih milja i izdržljivost od 40 dana. Projekt ima 35-godišnji operativni vijek s minimalnom dostupnošću od 140 (očekivano 220) dana na moru i ukupno 300 dana godišnje. Porinuta u junu ove godine, početna faza se realizuje na osnovu projektnih prijedloga Mornaričke grupe i manjih, ali specijalizovanih za gradnju brodova ove klase, brodogradilišta: SOCARENAM (gradiće OPV za Pomorski odjel Granične straže, vidi WiT 10/2020), Piriou i CMN (Constructions mécaniques de Normandie), a odluka o industrijskoj organizaciji projekta bit će donesena sa fazom implementacije 2022. ili 2023. godine.

Dodajte komentar